O programu

Instrument pretpristupne pomoći

Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je integrirani instrument pretpristupne pomoći dostupan Republici Hrvatskoj od 2007. godine koji je zamijenio dotadašnje pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.


Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi  pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova. Koordinaciju programa IPA obavlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU a za financijsko upravljanje Instrumentom zaduženo je Ministarstvo financija.


Program IPA sastoji se od pet komponenti:


   I.    Pomoć u tranziciji i jačanje institucija koja predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije


   II.    Regionalna i prekogranična suradnja u sklopu koje će se financirati zajedničke prekogranične aktivnosti između država korisnica programa IPA, kao i njih te država članica Europske unije


   III.    Regionalni razvoj komponenta je koja predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa Phare, te financira infrastrukturne projekte većih razmjera na području zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujednačenog regionalnog razvoja. Ova sastavnica programa IPA predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja


  IV.    Razvoj ljudskih potencijala kao preteča Europskog socijalnog fonda financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje


  V.    Ruralni razvoj neposredno se nastavlja na program SAPARD i osigurava financijska sredstva za projekte primjene pravne stečevine na području poljoprivrede, kao i one kojima se promiče razvoj u ruralnim područjima

Financijska vrijednost

Financijska vrijednost programa IPA u šestogodišnjem razdoblju od 2007. do 2013. godine iznosi ukupno 11,468 milijardi eura. Raspodjelu financijskih sredstava  Europska komisija usvojila je kroz Višegodišnji indikativni financijski okvir  za program IPA koji obuhvaća trogodišnji period 2010. - 2012. Navedenim dokumentom definirani su indikativni iznosi financijskih sredstva koje je Europska komisija namijenila državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU.
 
Operativni program za regionalnu konkurentnost

Mnogi izazovi i otkrića leže na putu Hrvatske do članstva u Europskoj uniji. Gospodarski i strukturalni razvitak koji ekonomije zemalja kandidatkinja moraju dostići postavlja pred njih mnoge zahtjeve, ali taj proces učenja zauzvrat generira gospodarske snage koje mogu izdržati test vremena. Republika Hrvatska dobar je primjer zemlje kandidatkinje suočene sa svim izazovima pristupanja Europskoj Uniji.

Od 1990. godine Hrvatska je napravila velike korake kako bi se prilagodila funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, no još je uvijek potrebno premostiti određene razlike do zadovoljavanja ekonomskih ciljeva Europske unije. U tu svrhu Hrvatska će se od 2007. godine sve do pristupanja EU koristiti financijskom pomoći u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoc (IPA).

Program IPA sastoji se od pet komponenata. Treća komponenta Programa – Regionalni razvoj sastoji se od tri potkomponente pri čemu je područje regionalnog razvoja i konkurentnosti obuhvaćeno potkomponentom IIIC .
 
Projekti koje obuhvaća potkomponenta IIIC provest će se u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (OP). Cilj OP-a je poticanje društvene i ekonomske kohezije unutar zemlje kao i razvitka institucionalne sposobnosti i praktičnog iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF).
 
Prioriteti Operativnog programa za regionalnu konkurentnost
 
Operativni program sastoji se od tri prioriteta od kojih se dva odnose na investicije i horizontalne mjere, a treći na tehničku pomoć u upravljanju Programom.
 
Ratna zbivanja devedesetih godina neminovno su uzrokovala veliku infrastrukturnu štetu, a povrh svega propala su velika poduzeća u državnom vlasništvu. Ostavština ovih previranja je zaostatak pojedinih dijelova zemlje za gospodarskim standardima koje moraju dostići kao i niski gospodarski rast malog i srednjeg poduzetništva. Takvim područjima potrebni su mnogo bolji sustavi za podršku poslovanja, kao što su poslovne zone, inkubatori, centri za transfer tehnologije i druge ciljane djelatnosti, a u svrhu poticanja poslovnog rasta i poticanja stranih ulaganja. Upravo zato se prvi prioritet Operativnog programa odnosi na izgradnju poslovne infrastrukture u 10 županija koje zaostaju u razvoju u kombinaciji s ulaganjima u ljudske potencijale u svrhu jačanja poslovnog okruženja.
 
U ovoj posljednjoj pretpristupnoj fazi, malo i srednje poduzetništvo se još uvijek bori s održavanjem konkurentnosti, te ukoliko se ovom pitanju ne pristupi odmah, takve slabosti će redovito izlaziti na površinu u okruženju jedinstvenog europskog tržišta. Cilj drugog prioriteta Operativnog programa je osiguravanje učinkovite poslovne podrške na svim razinama kako bi se stvorila pozitivna klima za ulaganja što će se mnogo lakše i brže postići jačanjem nacionalne administrativne učinkovitosti, pružanjem savjetodavne pomoći malim i srednjim poduzećima, razvojem klastera i poslovnih zona kao i osnivanjem e-poslovnih centara širom zemlje te bespovratnim potporama za male i srednje poduzetnike. Još jedna dimenzija ovog prioriteta je poticanje prijenosa tehnologije i stvaranje infrastrukture kojom će se inovativni proizvodi lansirati na tržište. Jedan od takvih projekata je i osnivanje centra za inkubaciju i komercijalizaciju tehnologije i bio-znanosti – tzv. BioCentra.
 
I konačno, kako bi upravljanje Operativnim programom, odnosno, raspoloživim sredstvima, bilo učinkovito i svrsishodno, treći prioritet omogućit će svim tijelima ukljčenima u provedbu tehničku pomoć u svim aspektima upravljanja takvim programom.
 
Operativni program za regionalnu konkurentnost zasigurno će pridonijeti transformaciji hrvatskog gospodarstva i njegovoj integraciji u jedionstveno europsko tržište. Kako bi se postigao maksimalni učinak ciljeva Programa, očekuje se da se svi sudionici gospodarstva aktivno uključe u provedbu.